Psi se javljaju u svim oblicima i veličinama, ali osnovni oblik standardnog psa je mesožderski. Pas je stvoren da progoni, ulovi, ubije i pojede svoj plijen. On ima tipičnu oznaku mesoždera - velike koljače. Ipak, pas nije čisti mesožder poput nekih drugih životinja, primjerice mačke. Psi imaju sačuvano nekoliko kutnjaka za žvakanje i mrvljenje hrane. Domaće mačke, naprotiv, imaju kutnjake smanjene do te mjere da imaju vrlo malu sposobnost žvakanja. Premda su im zubi posebno prilagođeni, osnovni kostur mesoždera je prilično primitivan. Kod smanjivanja broja nožnih prstiju, mesožderi ih nisu poput biljoždera pretvarali u kopita. Psi moraju biti okretni, sposobni za brze promjene smjera, i u mogućnosti da svoje pandže koriste kao oružje. Divlji biljožderi mogu biti brzi, ali je njihovo kretanje uglavnom prema naprijed, i oni se neće tako vješto oporaviti od pada koji se dogodio dok su trčali punom brzinom. Kroz mnoge godine, izbor pasa za stvaranje različitih pasmina je prilično promijenio anatomiju, dajući mnoge varijacije osnovnog oblika. Njegov osnovni oblik mu daje dovoljno brzine za lov u čoporu, dok je usamljenom lovcu poput geparda potrebna dodatna brzina. U stvari, unutar čopora će psi za vrijeme lova tjerati jedni druge. Osim toga, divlji pas je vrlo mišićav zbog potrebne izdržljivosti i traženja hrane na velikim udaljenostima.
U divljini, ako izvjestan fizikalni element postane koristan za vrstu kroz neko vrijeme, onda životinje s tim promjenama postaju uspješnije u preživljavanju, i zato brojnije. Charles Darwin, začetnik te ideje, nazvao je to prirodnom selekcijom. Darwin je svoju teoriju razvio nakon promatranja zebovki i drugih životinja na Galapagosu. U godinama pripitomljavanja, čovjek je birao različite osobine na psu koje su zadovoljavale njegove posebne zahtjeve. On je posredovao i poticao izvjesne osobine koje ne bi uspjele u divljini. S obzirom da je čovjek dio prirode i samostalno je promijenio životnu sredinu, možda je shvatljivo da je promijenio i psa te ga prilagodio svojem svijetu, radije nego da ga je isključio iz njega i time uvjetovao njegovo izumiranje. Jedno je sigurno - većina misli da je svijet obogaćen dlakavim psećim prijateljima. Bez obzira na način života, postoji pas koji će vam odgovarati. Neke vrste su stvorene isključivo za pokazivanje na izložbama, a valja napomenuti da je većina suvremenih pasa znatno promijenila izvornu namjenu. Današnji buldog, naprimjer, ne bi mogao obaviti zadatke za koje su uzgojeni prvi primjerci te pasmine (jer su imali ravnije noge i veću njušku). Zanimljivo je nagađati što bi se moglo dogoditi sa psima u budućnosti. Budući razvoj je u rukama uzgajatelja i kinoloških društava. Kako se radni psi postepeno pretvaraju u izložbene životinje, stare, poznate pasmine će se postepeno mijenjati, premda, treba se nadati, ni ovi prvi neće nestati. Nove klasične pasmine će se vjerojatno pojaviti iz udaljenih kutaka svijeta, s time što će se otkloniti mnoge prirođene mane kako bi ps bili zdraviji, otporniji na bolesti, a to znači i prihvatljiviji za uzgoj i kod manje stručnih ljubitelja pasa.
Veliki borbeni psi Mastifi, buldozi Veliki, jaki psi s moćnim čeljustima za hvatanje i držanje ljudi i drugih životinja. Trkaći psi Perzijski hrt, afganistanski hrt, engleski hrt, škotski jelenji hrt Vitki psi dugih nogu, s mogućnošću postizanja velikih brzina. Mali lovački psi Terijeri Zbijeni, čvrsti psi s prirođenim smislom za lov u čoporu, te za pronalaženje podzemnih skrovišta. Planinski psi Pirinejski planinski pas, bernski planinski pas Snažni psi za čuvanje krda i stada u planinama, s debelom dlakom i mnogo masnoće. Goniči, krvosljednici Bloodhound, baset Snažni psi izvrsnog njuha, sposobni za slijeđenje mirisa (kaže se da uške pokreću zrak i »podižu« miris s tla). Stočarski psi Graničarski koli Osnovni oblik, uzgojen zbog poslušnosti. Psi za vodu Vodni španijel, pudle Gusta, kovrčava dlaka koja dobro otpušta vodu. |
